Governu timor-oan fó sai ohin katak sei lansa operasaun ida ho emerjénsia hodi salva jovén Timor-Leste sira ne’ebé maka estuda hela iha Yogyakarta, tamba erupsaun vilkaun Merapi.
Anúnsiu ne’e halo ona iha lorokra’ik-rai atu nakaras ona iha Dili, husi vise-ministru Negósiu Estranjeiru ninian, Alberto Carlos, ne’ebé maka sura karik hakbesik ba estudante timor-oan rihun maka hasai iha operasaun ida konserta loos ho autoridade indonézia ninian.
Tuir Alberto Carlos, primeiru ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, “fó instrusaun liu husi telefone atu operasaun hala’o lalais se posivél” nó garante ona nia apoiu finanseiru iha nia realizasaun, ida ne’e tamba trata ba situasaun emerjénsia ninian, ida ne’ebé “ne’e responsabilidade Governu ninian fó apoiu ba ninia sidadaun sira”. “Governu sente katak nia iha dever atu proteje sidadaun sira nó harii ekipa ida ne’ebé simu autorizasaun husi primeiru ministru nó ministru Negósiu Estranjeiru hodi hala’o operasaun ida ne’ebé maka halo hodi hasai estudante sira bá fatin ne’ebé seguru”, dehan Alberto Carlos ba jornalista sira.
Tuir vise-ministru ne’e, estudante timor-oan sei lori temporariamente bá Solo. Husi daduz ne’ebé Ministériu Negósiu Estranjeiru iha ona, iha estudante rihun maka hela nó estuda iha Yogyakarta, maibé númeru ne’e sei konferidu ho ministériu seluk, liuliu Edukasaun, maibé karik sei iha dobru, se konsideradu rejiaun ida ne’ebá tomak. “Iha faze ba dahuluk, hirak iha Yogyakarta maka retira uluk.
Jeografikamente, ita iha Yogyakarta iha sentru, Solo iha parte orientál, Salatiga iha Norte nó Sumatra iha Oeste. To’o agora hirak ne’ebé maka afetadu liu mak hirak ne’ebé hela iha Yogyakarta. Iha segunda faze, depende ba atividade vulkaun nian, sei deside fali se ami kontinua operasaun, fila ba Yogyakarta ka fila hikas mai Timor-Leste”, esplika ona.
Vulkaun Merapi, hela iha kilómetru 26 iha norte sidade Yogyakarta, iha illa Java, nia hanesan vulkaun ida husi vulkaun 129 indonézia nian ne’ebé ativu ho atividade bo’ot, nó tama iha erupsaun iha loron 26 fulan outubru, ne’ebé provoka tan ema atus mate nó númeru ida indeterminadu ba ema ne’ebé kanek, maske autoridade indonézia sira konsege hasai ona abitante rihun atu ida husi aldeia hirak ne’ebé besik.
Fonte: http://noticias.sapo.tl/tetum/info/artigo/1105224.html
Noticia em Portugues:
Sem comentários:
Enviar um comentário