A LUTA CONTINUA!

Proclamação da RENETIL 20 de Junho de 1988
RESISTENCIA NACIONAL DOS ESTUDANTES DE TIMOR LESTE
Kria Sociedade nebe kritika, civika no soberana Formasaun Cidadania Hametin instituisaun estadu Kontrola no promove desenvolvimentu social

20 Junho 1988
Fundadores
Kongreso
Historia Congresso Estrutura Document
Hilmar Farid
“Renetil bagi saya bukan sekedar organisai, tapi dia adalah sebuah komitment, dia adalah sebuah senar" - HILMAR FARID (Gerakan Solidaritas untuk Timor).
Fernando La Sama
"prepara elementus profisionais ho konsiensia revolusionaria para rekonstrusaun nasional. Revolusionario ho sentidu katak anti korupsaun, anti nepotismo, anti buat ida dehan katak KKN, servi lolos povu tuir saida mak povu nia hakarak" (AMRT - Arquivo & Museu da Resistência Timorense)
Fernando Lasama Miguel Manetelu Jose Neves Samalarua Francisco JMB Belo

segunda-feira, 21 de fevereiro de 2011

POLITIKA TUIR PRINSIPIU ASU-KUTUN

Hosi: Carlos da Silva L.F.R. Saky*

Asu-kutun baibain la tuur metin, haksoit ba mai hosi asu ida ba asu seluk ou hosi asu ba ema hodi susu ran. Sira nia moris depende total ba sira nia isin moris haksoit. Nune’e mós ita ema, balu halo politika tuir prinsipiu asu kutun, haksoit hosi partidu ida ba partidu seluk.

Iha razaun barak halo politiku ida sai asu kutun: kadeira, projektu, osan ou benefisiu material seluk. Ne’eduni, politiku asu kutun maka sira ne’ebé haksoit hosi partidu ba partidu hodi buka kadeira, projektu, osan ou material seluk ba an rasik. Politiku asu kutun nia objetivu prinsipal maka buat hirak ne’e, maibe sira mós ho matenek falun metin no kaber sira nia objektivu.

Iha Timor-Leste, ita nota buat ida. Iha deklarasaun afiliasaun politiku balu hosi partidu ida ba partidu seluk, ita la rona buat seluk. Sira hotu dehan ho lia-fuan tolu: “la hetan atensaun”. Povu baibain sira maka halerik “la hetan atensaun”, ne’e signifika, la hetan serbisu, la hetan bee moos, la hetan elektrisidade, la hetan ai-han, la hetan eskola, la hetan tratamentu saúde ho seluseluk tan. Maibe ba politiku ida maka dehan “la iha atensaun”, ne’e signifika la hetan projektu, osan, motor ou kadeira.

Iha politika ema ne’ebé tama hamutuk iha partidu ida tamba sira iha hanoin hanesan hodi defende interese hamutuk ida bazeia ba prinsipiu ka ideolojia ida ne’ebé sira hotu fiar loos. La iha partidu ida defende interese ema ida-idak nian.

Iha realidade, membru partidu sira fahe malu ho razaun oioin. Balu ba harii partidu foun ou muda ba partidu seluk tamba la konkorda ho desizaun ka politika partidu nian kona-ba kestaun prinsipal balu. Sira sente partidu halo dezviu ona hosi ninia liña politika no prinsipiu ka ideolojia ne’ebé foufoun sai baze hodi harii partidu nian. Grupu ida ne’e ita labele klasifika ba iha politiku asu kutun basaa, sira fahe malu ou hosik hela partidu la’os tamba kadeira ou projektu maibe tamba politika, prinsipiu ou ideolojia.

Iha mós politiku balu muda partidu tamba problema pessoal entre membru partidu ida ho membru seluk. Ida ne’e mós labele klasifika ba politiku asu kutun basaa, sira sai ba partidu seluk la’os tamba buka projektu ka kadeira, maibe sai tamba imaturidade politika, la hatene distingi problema politika ho problema pessoal.

Prinsipiu politika, etika ho moral hanesan naha todan ida ba politiku sira asu kutun. Atu sira bele haksoit livre no kamaan, sira soe tiha prinsipiu politika, etika no moral ba kotuk. Sira kaer fali prinsipiu asu kutun hodi halo politika. Prinsipiu ne’e hanorin atu sobrevive politika no ekonomikamente presiza haksoit ba mai, haksoit hosi partidu ba partidu. Ba politiku asu kutun sira, isin moris haksoit ba mai maka determina susesu ida, la’os prinsipiu politika, basaa, konsistente defende prinsipiu politika ida hanesan de’it insusesu ida. Tamba ne’e, sira la kaer metin prinsipiu politika, maibe, sira rame-rame haksoit hodi buka projektu, osan no kadeira. Balu iha sorte haksoit kona buat ne’ebé sira buka. Sira ne’ebé seidauk hetan kontinua halo manuver haksoit. Balu to’o manka no la hetan buat ida, fila hikas ba nia knua ou partido tamba hahú konsiente katak, aat ka di’ak, ita nia knua sempre di’ak liu. Sira ne’ebe fila ba nia knua, nia kamarada sira la fiar kedas, presiza tempu hodi manan hikas konfiansa tamba ninia kamarada sira uluk lakon tiha ona konfiansa no respeitu ba sira.

Iha rai sira moris tuir demokrasia, politika asu kutun hanesan buat normal ida, maibe tuir etika ho moral nian kondenavel tamba klassifikadu ba grupu politiku ne’ebé buka lukru ho benefisiu ba an mesak, la’os ba interese komum nian.

Asu kutun barak mate iha ema nia liman tamba nia lori katar ho moras ba ema. Nune’e politiku sira asu kutun mós konsideradu hanesan moras ida, vírus ida iha sosiedade nian laran tamba sira ne’e sinónimo ho la iha prinsipiu politika, la iha etika ho moral no sai parazita ne’ebe hatene de’it tabele hodi buka lukru ho benefisiu ba an mesak.

Timor-Leste foin ukun-an iha tinan walu resin, buat hothotu hahú hosi zero, ne’eduni politiku sira mós hahú halo politika hosi zero. Sira hahú hosi eksperiensia la iha, hosi bolsa mamuk, hosi ki’ak. Ne’eduni sira ne’ebé la iha prinsipiu metin sai hanesan asu kutun, haksoit ba mai hodi buka projektu, osan no kadeira, hahalok ne’ebé sira rasik halo hodi hatun sira nia dignidade rasik.

Iha politika, buat ne’ebé politiku ida tuir loloos labele fa’an ou troka ho kualker matéria ruma maka prinsipiu politika, ida ne’e maka sai hanesan ita nia forsa. Maibe iha Timor-Leste oin seluk. Balu fa’an ninia prinsipiu politika dala rua ou dala tolu ona hodi troka ho projektu, osan no kadeira. Tanba halo politika tuir asu kutun, ne’eduni, maski hetan kadeira, la iha autoridade moral no politika hodi impoem tamba la hetan fiar ho respeitu hosi ema ruma, fiar ho respeitu ne’ebé fo forsa autoridade hodi ukun.

Wainhira halo politika hanesan asu kutun hodi halai tuir projektu de’it ka buka kadeira de’it hodi hakat liu rai ketan etika ho moral, iha ne’e duni ita sai ema falsu, la sai ona ita nia an rasik no la iha ona karakter ruma ne’ebé ita atu orguillu ba. Wainhira ita troka ita nia prinsipiu ho projektu, osan, motor, kareta ou kadeira, ita rasik kolu molik ita nia an iha publiku no halo ema lakon respeitu tomak ba ita, basaa, ita lakon ona ita nia karakter ho prinsipiu ne’ebé hanesan tadan importante ita nia dignidade nu’udar ema nian.

Ema balu, partidu maka haboot sira, se la ho partidu nem ema ruma kuiñese sira. Partidu maka promove sira ba fatin aas (privilegiado) tantu iha partidu laran nune’e mós iha instituisaun sira Estadu nian. Maibe politiku balu la iha etika ho moral halo politika no ninia memoria badak tebes. Hafoin hetan tiha buat hothotu hosi partidu, sira hanesan asu kutun loloos hodi haksoit ba partidu seluk. Sira uza partidu hanesan fatuk hodi haksoit. Konsege tiha buat ne’ebé sira buka, sira hakur ba mota sorin hodi hamutuk ho partidu seluk mai hateten aat partidu ne’ebé haboot sira. Ita nia katuas sira, maski la hatene sani no hakerek, no la’os ema politiku, maibe sira hatene etika ho moral, tamba ne’e sira sempre hanorin ba oan sira: “labele soe foer iha bikan ne’ebé uza hodi han”. Politiku balu la tuir hanorin ida ne’e. Kadeira, projektu no osan taka politiku balu nia matan, ne’eduni sira soe foer iha sira nia bikan rasik.

Politiku ho sidadaun sira hotu presiza konsiente katak partidu la fo projektu no la fahe osan ba ninia militante sira. Partidu so fahe projektu no fo serbisu wainhira nakfilak an ona ba Governo. Nu’udar Governu labele fo serbisu ka fahe projektu tuir kor politika maibe tenki tau matan ba povo tomak. Partidu nia knaar maka rona no akomoda membru sira hotu nia aspirasaun nune’e hodi ukun ou halo opozisaun ho di’ak hodi hadi’a rasik moris povo nian.

Iha politika, prinsipiu ho ideolojia nu’udar ahi-oan ida hodi leno dalan hodi la’o tuir. Wainhira la iha ida ne’e maka halo ita nakdoku tamba la hatene atu ba loos ne’ebé. Politiku ida dehan iha prinsipiu, wainhira nia konsistente lori la’o nia hanoin ba oin, prontu trava kombate politika ho se de’it hodi defende ninia partido nia hanoin ho programa, nia la sai asu kutun hodi hakuur mota no hakat liu lutu hodi buka projektu, osan no kadeira iha partidu seluk.

Ema barak hakarak riku lalais ka hetan lalais kadeira, tanba ne’e, sira halo politika hanesan asu kutun, maibe sira haluha, ho politika ne’ebé hanesan sira halo, ema lakon daudaun respeitu ba sira. Ema ida la iha prinsipiu ho espiritu nasionalizmu susar tebes trava kombate politika boot, tamba ne’e, buat ne’ebé sira bele halo maka hanesan asu kutun ka parazita. Hili dalan ne’ebé fasil, badak no seguru hodi subar an, maibe hetan benefisiu politika no ekonomika ne’ebé boot ba an mesak.

Ita tenki rekuiñese katak ita nia situasaun ekonomika maka la tulun hametin ema nia prinsipiu ho ideolojia, tamba wainhira ema nia bolsa mamuk halo nia prinsipiu politika ou ideolojia sai nakdoko. Situasaun ida ne’e halo politiku barak sai hanesan asu kutun hodi buka moris.

Durante Governu sei fahe projektu sira hanesan fahe rebusadu, politiku sira asu kutun sei la hamrik metin. Sira sei haksoit ba partidu ne’ebé, lori Governu nia naran, fahe projektu barak liu ou iha potensia fahe projektu iha Governu ikus mai.

Politiku asu kutun sira la dignifika partidu politika sira, basaa, partidu ba sira nu’udar trampolin hodi buka projektu, osan no kadeira, la’os fatin hodi defende interese em barak nian. Politiku asu kutun sira la buka lori la’o projektu politiku ruma to’o rohan, buat ne’ebé sira buka maka satisfaz sira nian interese rasik.

Iha situasaun halai tun sa’en buka projektu, osan no kadeira nia leet, felizmente sei iha politiku barak, emprezariu ho kontrator barak lakohi sai asu kutun. Sira hamrik metin defende sira nia partidu. Sira hatudu duni sira nia karakter no prinsipiu nu’udar ema politiku. Sira la fasil fa’an sira nia prinsipiu ho ideolojia hodi troka ho projektu ou benefisiu ekonomika. Sira ne’e maka nu’udar politiku sira ho dignidade, politiku ne’ebé hatene etika ho moral. Ema ne’ebé iha prinsipiu sei respeitadu liu duke ema ida iha osan barak maibe prinsipiu la iha ou muda partidu beibeik tamba de’it projektu, osan no kadeira.

*Fundador RENETIL
Artigu ne'e hatun iha FORUM HAKSESUK, 19 Fevereiru 2011

Sem comentários: