A LUTA CONTINUA!

Proclamação da RENETIL 20 de Junho de 1988
RESISTENCIA NACIONAL DOS ESTUDANTES DE TIMOR LESTE
Kria Sociedade nebe kritika, civika no soberana Formasaun Cidadania Hametin instituisaun estadu Kontrola no promove desenvolvimentu social

20 Junho 1988
Fundadores
Kongreso
Historia Congresso Estrutura Document
Hilmar Farid
“Renetil bagi saya bukan sekedar organisai, tapi dia adalah sebuah komitment, dia adalah sebuah senar" - HILMAR FARID (Gerakan Solidaritas untuk Timor).
Fernando La Sama
"prepara elementus profisionais ho konsiensia revolusionaria para rekonstrusaun nasional. Revolusionario ho sentidu katak anti korupsaun, anti nepotismo, anti buat ida dehan katak KKN, servi lolos povu tuir saida mak povu nia hakarak" (AMRT - Arquivo & Museu da Resistência Timorense)
Fernando Lasama Miguel Manetelu Jose Neves Samalarua Francisco JMB Belo

terça-feira, 13 de novembro de 2012

Movimento, Juventude: Perspetiva Komparativu Ida

(Reflesaun ba Loron Nasional Juventude)

Loron Nasional Juventude nian (12 Novembru), marka istoria bo’ot ba asaun no movimento juventude Timor Leste nian. 12 Novembro mos marka nudar loron resuresaun nasional ba luta hotu-hotu ba ukun rasik an nian. Estadu hili loron ida ne’e nudar loron nasional hodi relembra hikas loron importante sira seluk nebe joven mane no feto sira hari ulun, fasilita, involve, fo tulun, halao asaun oin-oin ba libertasaun nasional, laos deit lebertasaun da patria maibe mos libertasaun povo. Lia ida ikus ne’e atu fo hatene mos kona ba partisipasaun, prestasaun no luta foun sira nebe joven feto no mane sira jerasaun ikus ne’e (jerasaun post-funu) halo hodi priense ukun rasik an.

Istoria movimento social no pulitik joven sira nian hahu tiha ona iha tinan barak nia laran. Joven sira mak establese partidu politiku iha 1974-1975 no lidera funu no sira ne’e inklui Mari Alkatiri, Ramos Horta, Xanana no sira seluk tan nebe la temi hotu iha fraze ne’e. Idealismu sira nebe moris iha tinan barak liu ba kontinua buras to’o ohin loron, liu-liu iha organizasaun movimentu juventude nian sira, nebe kontinua luta ba demokrasia no justisa. Exemplu importante ida mak asuntu liberdade ba expresaun, anti-diskriminasaun no kontra korupsaun. Asuntu sira ne’e hakerek tiha ona iha manifesto pulitika partido hirak nebe (Apodeti, UDT, Fretilin) establese iha 1974-1975 (bele hare livro Bill Nicol, 1978, Timor: The Still Born Nation).

Organizasaun juventude nian nebe hahu kedas iha 1975 mak UNETIM (Uniao Nacional de Estudantes Timorense) nebe involve juventude estudantes barak iha partidu Fretilin nia laran, inklui Sahe. Fretilin rasik iha tempu neba konsidera juventude hanesan ajente importante hodi haklaken dutrina Fretilin iha Timor Lesta laran tomak. Espiritu luta juventude nebe moris iha tempu neba iha relasaun makas ho movimentu sosialismu no funu ba ukun rasik an iha rai liur, inklui Mozambique, Angola, no mos luta ba demokratizasaun iha Portugal, Yunani, Italia, Inglatera no seluk-seluk tan. Estudantes Timor Leste nian nebe ba iskola iha Portugal konsege aprende ho ativista sira seluk.

Maibe movimento juventude nebe akontese iha tempu neba laos halao iha ambiente ida vakum/mamuk. Istoria movimento estudantes iha Amerika, Frances, Inglatera, Alemanha, India, Yunani, Italia no America Latin hatudu katak iha 1970 nia laran movimento estudantes sempre iha ligasaun ho evolusaun ideolojia sosializmo. Movimento estudantes nebe lao iha rai hirak ne’e la dun hanesan ho movimento estudantes no juventude iha rai sira iha terseiru mundo. Ninia diferensa mak movimento social iha Europa no Amerika fo atensaun liu-liu ba demokratizasaun ka hadiak sistema ukun iha rai neba. Iha nasaun terseiru mundo, movimento juventude laos deit luta ba demokratizasaun maibe mos ba libertasaun pulitika.

Buat ida nebe sempre sai abut ba existensia movimento juventude no estudantes sira nian mak ejizensia ba mudansa strutural tanba diskontentamentu social, siente marjinalizadu no la iha balansu distribusaun vantajen ekonomia. Luta juventude no estudantes iha tempu neba laos deit foka ba problema pulitika estadu ka governo nian, maibe mos halo advokasia makas ba mudansa iha universidade no mos situasaun ekonomia nebe sira enfrenta. Lalaok husi luta estudantes no juventude iha tempu uluk lao iha modelu oin-oin, husi demonstrasaun iha dalan, boikot to’o asaun violensia hasoru instrumentu siguransa estado nian. Iha fatin balun, organizasaun juventude estudantes sira sai radikal liu. Hanesan Italia, grupu estudantes balun hamosu Brigade Vermelha tanba siente katak movimento komunizmu la dun radikal. Sira halo asaun terror too ba penculikan. Maibe luta ba mudansa strutural nebe juventude ho estudantes sira halo iha tempu neba dala ruma ramata ka muda ba modelu luta seluk wainhira institusaun governo nian atende ona sira nia ejizensia.

Luta juventude no estudantes sira nian iha rai hirak nebe temi ona afeita mos movimento social politika iha rai seluk, inklui iha Timor Leste. Matenek nain Hungtinton temi efek ida ne’e nudar ‘efek bola salju’, signifika katak akontesementu iha fatin seluk influensia mudansa ba rai nebe besik. Efeitu ne’e transforma liu husi progresu teknolojia, inklui informasaun. Bele hare ezemplo uluk nian, husi mudansa pulitik iha Portugal, Timor Leste mos hahu ona hamoris movimento pulitiku ho objetivu halakom imperializmu no kolonializmo iha rai laran. Partido idak-idak hamrik no ninia idelojia pulitika no mos vizaun oinsa mak Timor Leste bele livre husi kolonizasaun. Husi istoria Xanana no Ramos Horta nia livru hatudu katak diskusaun pulitika klandestinamente hahu antes de revolusaun Portugal nian. Maibe antes ida ne’e, liurai balun iha Timor Leste mos hahu tiha ona halo funu kontra governo Portugal nia prezensa ba tempu balun.

La ses husi abut ba movimento juventude estudantes husi rai seluk movimento juventude estudantes Timor Leste iha tempu neba fo atensaun makas ba injustisa, marjinalisasi no mos relasaun entre sentru no periphery em termus de distribusaun rekursu. Konsiensia ba kondisaun hirak ne’e mak dada estudantes iha tempu neba atu luta hamutuk. Purezemplo, termu Maubere mosu hodi refere ba sociedade marjinalizada iha ukun Portuguese nia liman. Lia fuan Maubere depois kontinua uza hodi sai nudar simblo ba luta Timor Leste nian. Nune bele hare katak moris iha opresaun nia okos dudu juventude estudantes atu bele foti isu iha sociedade no buka solusaun. Maski ikus mai mosu organizasaun oin-oin nebe halo resistensia maibe konsiensia ba realidade moris existi tiha ona iha autor individu sira nebe involve.

Metodu husi luta ba ukun rasik an nebe halao iha inisiu 1974 mak mobilizasaun masas organizasaun hodi hasoru rival pulitik no hatudu forsa ba malu, violensia aberta dala barak mosu husi movimento pulitiku nebe akontese iha tempo neba. Maibe depois de ida ne’e juventude ho estudantes sira nebe halibur an iha partido pulitiku no konsege halo mudansa barak ba movimento ukun rasik an nian. Organizasaun ida nebe establese iha tempu neba ho hanoin ukun rasik an nian mak UNETIM. Husi UNETIM moris mos organizasaun sira seluk nebe serbisu makas ba ukun rasik hanesan OPJT no OPMT. Iha organizasaun ida ne’e laos deit juventude estudantes deit mak involve maibe mos juventude laos-estudantes mos involve iha laran. Organizasaun rua nebe temi iha leten ne’e iha influensia makas ho ideolojia sosializmu nebe dudu juventude estudantes sira hodi luta ba igualidade no dereitu ukun rasik an nian ka kontra dominasi. Organizasaun seluk nebe moris ikus maibe sei hakat tuir nafatin dalan OPJT nia ain fatin mak OJECTIL, RENETIL, OPJLATIL, FITUN no sira seluk tan nebe la temi hotu iha ne’e. Organizasaun hirak ne’e moris hodi atende nesesidades resistensia, inklui oinsa suporta no planea serbisu kladestina, diplomasia no mos frente armada. Metodu husi luta organizasaun hirak ne’e halao tuir dalan oin-oin. Fundamentu husi sira nia luta mak atu hakotu kolonializmu no imperializmu nia ukun. Metodu nebe dala barak uza mak demonstrasaun, dala barak involve violensia hasoru forsa seguransa Indonesia, violensia aberta hodi bolu atensaun internasional no dala balun mos involve utilizasaun armas. Aparte husi ida ne’e, juventude ho estudantes sira mos uza meios nao-violensia seluk hanesan kampanye pulitik husi media, indoneziasaun ba konflitu Timor Leste, no mos internasionalizasaun konflitu hodi habelar konsiensia ema barak nian kona ba luta ba ukun rasik an iha Timor Leste.

Hirak nebe temi ona ne’e istoria pasadu nebe iha valores bot ba prosesu ukun rasik an nian. Saida mak movimento juventude no estudantes sira iha tempu ikus ne’e bele kaer hodi kontinua ho halo kompleta luta ukun rasik an nian? Istoria luta juventude nian iha pasadu husik hela valores diak barak ba juventude tempu ikus ne’e hodi kontinua, inklui valores koletivu, servisu liu hosi rede/jaringan, sensibilizasaun no solidaridade. Maibe situasaun agora muda makas los. Uluk juventude estudantes sira luta ba ukun rasik an, oras ne’e dadaun juventude estudantes sira luta ba demokratizasaun no justisa. Buat rua mak la hanesan maibe iha similiaridade. Luta ida ne’e persija tebes duni hodi konsolida demokrasi no fo justisa ba situasaun social no ekonomia Timor Leste nian, nebe oras ne’e lao hela iha tranzisaun nia laran. Ida ne’e signifika katak maski pulitikamente Timor Leste ukun an ona maibe ita sei iha frakeza iha areas barak. Juventude no estudantes nudar segmentu importante husi estadu nian no iha dever moral ba luta ida ne’e. Razaun nebe sai nudar kauza ba luta juventude iha prosesu demokratizasaun no justisa mak problema social no strutural oin-oin nebe persija atensaun autores dezenvolvementu hotu-hotu nian, liu-liu vida juventude estudantes nian nebe seidauk hetan atensaun forte husi estadu.

Metodu husi luta juventude estudantes oras ne’e dadaun la ses dok husi luta juventude nian iha tempu luta ba ukun rasik an nian. Asaun demonstrasaun iha dalan (dala ruma ho violensia), violensia aberta hasoru simblo estadu, ekonomia no seguransa sempre sai nudar dalan hodi expresa juventude nia hanoin ba estadu. Exemplu ba forma resistensia foun ne’e mak akontesementu fulan Dezembro 2002 no mos akontesementu krizi 2006. Iha krizi nia laran uma komunidade barak mak hetan sunu, propriedade seguransa nian hetan estragus, propriedade governo mos hetan sunu no estragus no seluk-seluk tan. Asaun hirak ne’e atu hatudu katak estadu ida ne’e lakon tiha poder hodi kontrola nia sidadaun rasik no la marka prezensa bainhira sidadaun sira persija. Sidadaun sira mos siente tiha katak estadu la konsege ona proteze sira nia dereitu. Konsekuensia husi asaun hirak ne’e mak juventude sira mos hetan lebel/marka nudar ema nebe gosta halo problema ka violensia. Situasaun hanesan ne’e mak akontese iha movimento juventude no estudantes iha rai seluk iha tinan 20-resin liu ba. Maibe iha mos grupu juventude balun nebe hili metodu non-violensa hodi hato’o sira nia hanoin. Experiensia movimento la ho violensia mak mosu iha India liu husi pratika nebe Gandhi hanorin. Seminar, advokasia husi media, no surat protes dalan barak mos sai nudar meios hodi hatutan sira nia lian ba estadu. Maibe meios hanesan hirak nebe temi ona, la dun hetan atensaun husi estadu. Dala barak estadu hare katak lian juventude ho estudantes nian la dun iha importansia iha prosesu pulitika hari nasaun. Exemplu ida mak resolusaun nebe membru Parlamentu Foinsa’e Nian hato’o ba governo no Parlamentu Nasional nebe to’o agora seidauk hetan konsiderasaun ruma iha dikusaun Parlamentu Nasional ka Conselho Ministro nian.

Dalan nebe bele hametin liu tan movimento juventude no estudantes nian iha futuru mak dalan advokasia ho non-violensia. Ida ne’e la signifika tenki la iha demonstrasaun. Persija fo konsiderasaun makas ba prosesu holistiku ida husi advokasi nian, inklui prosesu halibur informasaun, analiza, no rekomendasaun konkreta ba mudansa social no pulitika nebe movimento sira hakarak. Dala barak liu, advokasia lao iha fatin mamuk ka la iha informaun naton hodi back up movimento sira nia luta. Purezemplo, iha organizasaun juventude balun luta ba povo nia interese maibe ema nunka hatene povo nia interese ida nebe mak movimento ne’e hakarak, oinsa bele alkansa, mekanizmu saida mak bele establese hodi alkansa objetivu no seluk-seluk tan. Bainhira movimentu juventude kontinua halao asaun ho frakeza hirak hanesan ne’e, mak sira sei kontinua halo distansia ho orgaun estadu nian.

Husi parte estadu, atu bele atende nesesidades no aspirasaun juventude no estudantes sira nian persija hatudu mekanizmu no halo pulitika nebe klaro ba organizasaun juventude no estudantes sira. Ida ne’e atu fasilita organizasaun juventude sira bele partisipa ka pelu menus fo sira nia hanoin kona ba saida mak sira hakarak ba nasaun ida ne’e. Purezemplo, tinan-tinan governo tenki hatama orsamento annual ba parlemento hodi aprova. Juventude nudar grupu tinan nebe iha numeru bo’ot liu iha populasaun Timor Leste tenki hetan fatin hodi bele hateten ba governo kona ba saida mak sira hakarak akontese iha tinan ida nia laran ba juventude sira ka ba nasaun ne’e. Mekanizmu partisipasaun ne’e bele establese iha nivel ministeriu no mos parlementu hodi hatudu dalan ba organizasaun juventude kona ba oinsa sira bele partisipa no informa ba governo atu oinsa dezenvolve orsamento nebe refleta juventude nia interese. Maibe juventude sira mos labele mosu no partisipa iha prosesu hirak ne’e ho liman mamuk ka la iha back up informasaun/data nebe diak. Atu hetan kualidade informasaun nebe diak juventude sira mos persija hetan kapasitasaun atu nune sira bele halo aprosimasaun diak ba orsamento estadu nian. Estadu mos iha responsabilidade atu garante kapasidade hanesan tenki existi iha juventude sira.

Oleh: Ato Costa

*Ex-Demonstran 12 Novembru 1991 no Ativista RENETIL
Hakerek ne’e opiniaun pesoal no la reprezenta fatin nebe hau hakna’ar an ba. **

Nota: Artigu ne'e foti hosi STL (Opini ho Editorial), 13 Novembru 2012

Sem comentários: