A LUTA CONTINUA!

Proclamação da RENETIL 20 de Junho de 1988
RESISTENCIA NACIONAL DOS ESTUDANTES DE TIMOR LESTE
Kria Sociedade nebe kritika, civika no soberana Formasaun Cidadania Hametin instituisaun estadu Kontrola no promove desenvolvimentu social

20 Junho 1988
Fundadores
Kongreso
Historia Congresso Estrutura Document
Hilmar Farid
“Renetil bagi saya bukan sekedar organisai, tapi dia adalah sebuah komitment, dia adalah sebuah senar" - HILMAR FARID (Gerakan Solidaritas untuk Timor).
Fernando La Sama
"prepara elementus profisionais ho konsiensia revolusionaria para rekonstrusaun nasional. Revolusionario ho sentidu katak anti korupsaun, anti nepotismo, anti buat ida dehan katak KKN, servi lolos povu tuir saida mak povu nia hakarak" (AMRT - Arquivo & Museu da Resistência Timorense)
Fernando Lasama Miguel Manetelu Jose Neves Samalarua Francisco JMB Belo

quarta-feira, 26 de junho de 2013

Dom Ximenes Belo: Parabens RENETIL

Parabéns RENETIL 

Ba asosiasaun benemérita Resistência Nacional de Estudantes de Timor-Leste atu selebra nia tinan ba daruanulu resin lima (XXV, trad.), ka bodas de Prata (tinan murak) ba nia fundasaun nebe halo iha 20 Juynu 1988. 

Ba duni okorensia ksolok ida ne’e, ha’u hakarak hato’o hau nia parabens ho laran luak ba membru fundador sira no mos ba membru tomak RENETIL no hamaluk ho imi iha selebrasaun ksolok sira, no ha’u sei harahon ba Maromak Ita Nia Na’i atu haraik bensa ba imi hotu nebe sei halo parte RENETIL; no sira nebe mate ona ba Pátria, Na’i ema moris no ema mate nian haraik deskansa rohan laek. 

Iha sorin seluk, RENETIL sei hala’o Kongresu. Ba partisipanti sira hotu ha’u aprezenta ha’u nia saudasaun hodi formula ha’u nia votu haksolok nian. 

Doben kongresista sira: Ha’u simu imi nia konviti atu partisipa iha imi nia kongresu ida ne’e, maibe tanba kompromisu sira nebe ha’u halu uluk tiha ona, ha’u sei la hamutuk ho imi korporalmente (ho isin). Maibe ha’u sei hamutuk ho imi liu husi ispiritu no liu husi solidariedadi ba imi hodi halo votu atu kongresu ne’e bele produz fuan barak ba benefisiu RENETIL nian rasik, no ba benefisiu ita nia Patria nian. 

Iha loron 20 fulan Maio tinan 2002, Timor-Leste nia ukun rasik-an internasionalmente hetan rekoynesimentu husi Portugal (país colonizador), husi Indonezia (país ocupante) no husi Komunidadi Internasional, liu husi Sekretariu-Jeral Nasoins Unidas nian, Na’i Kofi Annan. Iha loron memoravel 20 Maiu, finalmente povu timor oan nakonu ho laran ksolok hodi haree ho matan, funu naruk ba liberdade nudar “povu no nudar nasaun” habauk ho ezitu (coroado com êxito).

Luta ba ukun-rasik-an involve komponenti oioin. Iha nivel internu, destaka FALINTIL, igreija sira (katolika no protestanti), Rezistensia Klandestina, Loriku Asswain sira, intelektual timor oan sira, RENETIL no povu anonimu iha aldeia no vila sira. Iha nivel esternu: Diaspora timor oan; Diplomasia portugeza, Palops, meiu komunikasaun sosial sira, intelektual rai-liur oioin no organizasaun naun-governamental sira. Luta ida nebe konjugada no persistenti, neneik no haka’as-an, maibe luta ida nebe vale duni. 

Husi komponenti oioin ne’e, ha’u hakarak sublinya papel nebe dezenvolve husi estudanti timor oan sira (universitariu ka eskola sekundaria sira) atu iha Timor-Timur, Indonezia, Portugal, Australia ka iha paiz selu-seluk satan ho aten-barani Timor-Leste nia ukun-rasik-an. Luta nebe RENETIL halu, traduz-an iha kampayna sensibilizasaun, propaganda, manifestasaun, asaltu no okupasaun ba konsuladu no embaixada sira. Tanba asaun sira ne’e, membru barak hetan persegisaun, dadur, ema tortura; seluk lakon no mate. Ba buat sira ne’e hotu mak membru murak RENETIL sira rezisti. 

Ita konkista ukun-rasik-an ho besi no ahi; liberdadi ita hetan “ ho ran no kosar wen”; povu timor nia dignidadi hetan rekonyesimentu internasionalmente! 

Maibe, faktu insofismável ida mak katak ukun-rasik-an nudar prosesu naruk ida nebe tenke horik ho kamada populasaun tomak. Parte boot husi populasaun moris iha ki’ak laran; foinsa’e no klosan barak la konsege remata sira nia kursu kompletu ho di’ak; la iha servisu ba ema hotu; moras kronik, hanesan malaria no tuberkuloze sei hadau ema nia moris; nesesidadi esensial sira hanesan be-moos, saneamentu baziku, hela-fatin nebe dignu, ai-moruk, material eskolar, sst. sst., bem komun sira ne’e hotu sei butuk hela atu hala’o no harii hodi serbi populasaun sira iha povoasaun no suku sira.

Iha sorin seluk, sosiedadi timorense labele hadera-an iha valor boot etiku sira hanesan perdaun, rekonsiliasaun, toleransia, dialogu, solidariedadi nia mahon. 

Ita hanoin katak iha kampu ida ne’e, RENETIL bele sai nudar motor dinamizador ba sosiedadi foun ida iha nebe valor etiku sira ne’e kuda no implementa. RENETIL tenki sai nudar ajenti ba dame no dezenvolvimentu; RENETIL tenki luta hasoru korupsaun, esplorasaun, injustisa sosial sira, droga, prostituisaun, nepotismu; RENETIL tenki sai nudar dinamizador ba justisa sosial; RENETIL labele permiti iha Timor moris ema TIMOR OAN NEBE RIKU NO TIMOR OAN NEBE KASIAN; LORO SA’E LOROMONU; INDEPENDENTISTA NO AUTONOMISTA. Ikus liu, ha’u hakarak apela ba membru RENETIL tomak atu hakbiit esforsu hotu-hotu atu lori fila mai ita nia rain ita nia maun-alin no inan-feton sira nebe sei moris hela iha fatin refujiadu nia iha NTT no ilya seluk Indonezia nian. Ida dezafiu maka’as ida nebe ha’u hakarak soe ba membru atual RENETIL nian sira. 

Doben kongresista sira: afinal, luta ba ukun-rasik-an seidauk remata! Valor sira nebe lori klosan patriota timor oan sira hodi harii RENETIL tinan ruanulu resin lima liu ba, sei atual nafatin ho ejijensia hanesan; ideal boot sira unidadi nian, sakrifisiu, serbisu, dixiplina no entrega-an ba di’ak komun ejiji husi imi interiorizasaun, vivensia no pratika husi loron ba loron, iha moris pesoal, familiar no sosial. 

Se imi konsege observa no hala’o valor sira ne’e ho entuziasmu no ispiritu sakrifisiu nebe hanesan uluk imi hatudu iha 1988, no se imi hatene serbisu ba jerasaun aban-bainrua nian, entaun, ha’u bele afirma katak realmente imi preparadu duni atu asumi responsabilidade sira atu lori Timor-Leste iha sekulu XXI ida ne’e nia laran!

Porto, 13 Junyu 2013.
Festa Amu Deus Koronel Santu António nian.

Dom Carlos Filipe Ximenes Belo
Prémiu Nobel Dame 1996 nian.


(TRADUSAUN IHA LINGUA TETUN, 

(Tradutor: KompaneiruVergilio Lamukan Guterres)

Sem comentários: